Kua huruhuru ngā taringa o Te Ahorangi Tāmati Reedy i te ao mātauranga me te rāngai tūmatanui. Ko ia te Tumuaki me te Hekeretari o Te Tari o ngā Take Māori mai i te tau 1983 atu ki te tau 1989. I mahi hoki ia i Te Tāhuhu o te Mātauranga. I te tau 1996 i tohua a Te Ahorangi Reedy ki Te Whare Wānanga o Waikato hei Ahorangi Tuatahi o te Kura hou o te Whakawhanaketanga Māori me Te Moana nui a Kiwa. I mua i a Waikato i kauhau nuitia e Ahorangi Reedy i Aotearoa me tāwāhi mō te whanaketanga o ngā kaupapa Māori. I te marama o Hakihea i te tau 2009 i whakawhiwhia ia ki te tohu Emeritus Ahorangi e Te Whare Wānanga o Waikato. I te tau 2010 i whai tūru ia ki Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi
E roa ana a Rāhera e mahi ana i ngā kaupapa whakarauora i te reo Māori me ngā kaupapa mātauranga, ā-motū, ā-ao hoki. He kaiwhakaako ia i te reo Māori me te kapa haka i ngā Kura Tuarua i te rohe o Tāmaki-makau-rau, nāna te whare rumaki reo Māori tuatahi i ngā Kura Tuarua o Aotearoa i whakatū.
Kua roa a Rahera e mahi taiea ana i te kaupapa Te Ātaarangi, ā, he kanohi hoki ia i Te Poari Kaitiaki o Te Ātaarangi. He kanohi hoki a Rāhera mō Te Ātaarangi i Te Pūtahi Pāoho (te Kāreti Pōti Māori o Whakaata Māori). Kua tū kē ia hei kanohi mō Te Poari Kaitiaki o Te Hononga o Tāmaki me Hoturoa PHO, me Te Taumata Tāmaki PHO. E taiea ana ō Rāhera pūkenga reo, ā, he kaiwhakamāori ā-tuhi, ā-waha hoki i roto i ngā kōti, he poureo i Ngā Kura Reo o Te Motu, he kaituhi pukapuka hoki. Ko ia te Tumu Whakarae o Te Maunga Enterprises nāna nei i whakarato ngā ratonga me ngā hōtaka reo mō Whakaata Māori.
Ko te reo Māori te pūtake o tā Toni i whai atu ai i ngā tau rua tekau ka hori ake, pērā i Te Kōhanga Reo me Te Kura Kaupapa Māori. Ko Toni tētahi i whakatū ake ai i Te Rūnanganui o Ngā Kura Kaupapa Māori, i whakawhanake ai hoki i Te Aho Matua—ngā mātāpono e whāia ai e ngā whānau, ngā mātau me ngā ākonga o ngā Kura Kaupapa Māori. Ko ia tētahi kaitiaki o Te Kōhanga Reo National Trust. He kaiwhakamāori ā-tuhi, ā-waha hoki, ā, i pōtaehia i Te Kunenga ki Pūrehuaroa mō Ngā Kaupapa Here Reo Māori me te Whakamaherehere e arotahi atu ana ki te whakawhitinga reo ā-whakatipuranga o roto o te whānau. Ko Toni te tumuaki o Te Kura Kaupapa Māori o Mana Tamariki mai i te tau 1996 atu ki te atu 2009.
Kua roa a Pānia e mahi ana i te mātauranga reo Māori me te kapa haka. Kua tū ia hei kaiwhakaako i Te Whare Wānanga o Waikato me te whakahaere i ngā kaupapa reo Māori i ngā marae i raro i Te Wānanga o Aotearoa me Te Wānanga o Raukawa. I tēnei wā ko ia tētahi o te kāhui kaiwhakaako o Te Panekiretanga o Te Reo, ā, he Kaihautū, he Tumuaki hoki o Te Reo i Cinco Film Productions e whakaputa ana i te hōtaka reo Māori, Pūkana. Nāna i whakawhanake ētahi rauemi i raro i tāna pakihi Takatū Associates Ltd mō Te Ara Reo Māori, ā, kua tāia ai he rauemi reo Māori hei tautoko i te ako reo ki te hunga kōhungahunga. Ko Pānia te kanohi me te Hoa Kaihautū o te whakaaturanga hou AKO i Whakaata Māori.
Kua ahu mai a Hana i te ao whakarauora i te reo, i te ao mātauranga hoki. Kua whakaako ia i Te Whare Wānanga o Ōtākou me Te Mātāpuna o Te Mātauraka. Ko ia tētahi o ngā kaiwhakahaere o te Pokapū Reo Māori mō Te Rūnanga o Ngāi Tahu, i reira i āwhina ia i te whakawhanaketanga o te kaupapa, 'Kotahi Mano Kāika, Kotahi Mano Wawata'—he rautaki reo Māori tērā nā Ngāi Tahu. He mātanga ia mō te taha whakahaere, arā, ko ia tētahi kanohi ā-hapori i runga i te Uepū Tahua mō Mā Te Reo, ā, he Kaikomihana hoki ia mō Te Taura Whiri i te Reo Māori mai i te tau 2003 ki te tau 2010. Inā tata nei, i runga ia i te pae mō te arotakenga Takutai. Mai i te tau 2006 ko ia te Pūkenga o Te Puna Wānaka—te kāhui kaiwhakaako Māori i te Kuratini o Ōtautahi. I āianei kua riro i a ia te tūnga Kaiārahi, Tumu Whakarae o te Māori me te Pasifika.
Neke atu i te toru tekau tau a Cathy e hāpai ana i te reo Māori, e whakarauora ana hoki i te reo Māori. He kanohi ia i Te Papori Reo Māori, ā, he kanohi tuatahi ia i kōkiri ai i ngā Kura Kaupapa Māori. Ko ia te wahine tuatahi ki te noho i te Te Arawa Trust Board. I tēnei wā, ko ia te tumuaki o Te Kura Kaupapa Māori o Ruamata me te kanohi mō Te Pūtahi Pāoho i runga i te Poari Whakaata Māori.
Ko Te Kahautu te kaiwhakahaere mō Te Aka Tikanga i Te Pua Wānanga ki te Ao i Te Whare Wānanga o Waikato, ā, he kaiwhakaako ia i te reo Māori ki te hunga tohu paetahi. He puna waihanga i roto i ngā tikanga Māori, he tohunga hoki nō te hāhi Ringatū, ā, kua whakawhiwhia hoki a ia ki te Toi Reo Māori, mō ngā mahi whakamāori ā-tuhi, ā-waha hoki. Kua roa a Te Kahautu e mahi ana i ngā mahi a Rēhia, he kaitito haka, he kaitito mōteatea, waiata-ā-ringa, poi hoki. Ko ia te kaiako mō te kapa o Ōpōtiki-Mai-Tawhiti, tētahi o ngā kapa toa o Aotearoa. Ko Te Kahautu te māngai o te rohe o Mātaatua mō Te Matatini, he mema hoki ia nō te Poari o Te Waka Toi.
I tohua a Te Kahautu Maxwell ki Te Paepae Motuhake hei whakakī i te tūranga i whakawāteahia e Pembroke Bird (mai i te 15 Whiringa ā-rangi 2010).
Tata ki te whā tekau tau a Pem e mahi ana i roto i te ao Mātauranga whānui, tae atu hoki te tekau mā rima i mahi ai ia i te kaupapa e kohara ana ki a ia, arā, te mātauranga ā-iwi. He kaimahi hoki ia mā Te Tāhuhu o te Mātauranga me Te Mana Tohu Mātauranga, ko ia hoki te Pūkenga o Te Puna Wānanga i te Kāreti Mātauranga o Ākarana i reira i whakawhanaketia e ia te kaupapa e kīia nei, ko Huarahi Māori hei huarahi atu ki te tohu tuatahi mō te rumaki reo Māori i Aotearoa. Ko ētahi atu o āna mahi rangatira ko tāna tū hei Tumuaki o Rākaumangamanga i Rāhui Pōkeka i ngā tau 1986–1989, he kura tēnei i noho ai hei tauira mō te rumaki reo ā-iwi, ā, he kaitakawaenga reo Māori hoki ia i te tau 1975. I te tau 2000, i whakarewatia e ia Te Kura Kaupapa Motuhake o Tāwhiuau, te Kura Motuhake tuatahi i tū ai i Aotearoa nei, kei reira tonu ia i tēnei wā. He kanohi tuatahi ia o ngā Kura Kaupapa Māori, Te Akatea me Te Pouherenga Kaiako o Aotearoa. I whakawhiwhia ia ki te tohu QSM i te tau 2008 mō āna mahi mō te Mātauranga Māori.
Nā tana pukumahi tonu kua heke atu a Pem Bird i tōna tūranga i Te Paepae Motuhake (mai i te 15 Whiringa ā-rangi 2010).
Last modified: 9/12/2010