PEKE ATU KI TE RĀRANGI TAKE MATUA / TIROHANGA REREKĒTANGA NUI
 

I whirwhirihia te rōpū whiriwhiri motuhake  (Te Kāhui o Māhutonga) e ngā Minita tūtika i te marama o Haratua 2008. E toru ngā tāngata kei runga, he pūkenga o rātou kei roto i te: whakaora i te reo; ahumahi pouaka whakaata i roto i te horopaki o Aotearoa; ngā ture pāhotanga.

Ko ngā mema e toru o te rōpū whiriwhiri ko ēnei e whai ake nei: Tainui Stephens, Hone Edwards me Jane Huria.

Tainui Stephens (Te Rarawa)

tainu

Ko Tainui he kaihanga pikitia, kaiwhakahaere, kaihanga matua, kaituhi me he kaipānui hoki mai rānō. I timatahia tana huarahi mahi pāhotanga i runga i a Koha mō te Pouaka Whakaata Tahi i te tau 1984. Mai i taua wā ko ētahi o āna mahi ko: Waka Huia, Marae, Māori Battalion March To Victory, When The Haka Became Boogie, The New Zealand Wars, Mai Time, He Whare Kōrero, Anzac Day: Nā Rātou Mō Tātou, and Bub & Nen.

I te tau 2002 i whiriwhirihia tōna pikitia poto (te mea tuatahi nāna i hanga), The Hill mō ngā taiopenga Sundance me Berlin hoki. Ko ia hoki he kaihanga mō ngā pikitia e rua a Vincent Ward, ko River Queen me Rain Of The Children. Nāna hoki i tuhi, i hanga anō hoki te pakipūmeka e pā ana ki a Iritana Tāwhiwhirangi Let My Whakapapa Speak, tērā e whakaaturia i mua tata ake nei. Koia hoki te kaitohutohu Māori mō New Zealand On Air, he mema o te poari mō te Tumu Whakaata Taonga. Kei Ngāruawāhia tōna kamupene Whakanaonga Pito One.

 

Hone Edwards (Ngāi Hikairo)

hone

He ringa raupā a Hone i roto i te ahumahi pāhotanga. He 25 tau te roa mai i te wā i uru tuatahi atu ki roto i a Whakaata Aotearoa hei kairipoata. I whakangungua hoki ia hei kaiwhakahaere wāhi, kaihanga ruma whakatauira, kaihanga, kaihanga matua, me he kaipānui hoki. Mā ēnei wheako i taea ai e ia te rangahau i ngā momo teihana pouaka whakaata mō te ngā reo taketake kei Ingarangi me Paniora.

Whai muri i tēnā ka hoki mai ia ki Aotearoa hei hanga (rāua ko tētahi atu) i te hōtaka tamariki rongonui a Pūkana. I whiwhi tohu tēnei hōtaka. Nā wai rā ka wehe ia i te ahumahi hanga hōtaka pouaka whakaata, ā, ka uru atu ki roto i te rōpū whakahaere matua ki Whakaata Aotearoa i te tau 2003. Ko ōna nei kawenga ko te ihirangi reo Māori, tikanga Māori hoki i raro anō i te kawenata o TVNZ. Ināianei ko Hone te kaiwhakahaere Whakawhiti Kōrero mō te kamupene matua o Tainui me te Kingi Tūheitia, tae noa kit e Poari o te Rōpū Tiaki ā-Motu nei mō te Kohanga Reo. I whānau mai a Hone ki Kāwhia, ā, i whakatipua hoki ia ki reira. I kuraina ia ki Kings College.

Jane Huria (Ngāi Tahu, from Ngāi Tuahuriri)

jane

Kei a Jane ngā wheako hokohoko mō te ture, inehana, rangahau mākete me roto hoki i te ao mākete a pūtea. I tēnei wā kei te mahi ia i roto i ngā kaupapa “kawanatanga” me te arotake rautaki. He kaiwhakahaere a Jane i roto i te kamupene HSR Governance Limited, he rōpū i whakatūngia i te tau 1999 mai i Ōtautahi. Kei runga hoki ia i ētahi poari. He mema “noa” kei runga i te Taraipiunara Whakawhiu Kaimahi Hauora . He mema hoki ia o te Rōpū Tohutohu Whakahaere mō te Hekeretari Tari Pūtea. Ko tāna he whakawhanake, he whakaako hoki i ngā akoranga tūmatanui, tūmataiti rānei mō te Rōpū Kaiwhakahaere o Aotearoa, Tertiary Education Commission (mō ngā Kaunihera Whare Wānanga, KuraTakiura, Wānanga hoki), me Ihi Aotearoa (mō ngā rōpū hākinakina, rēhia hoki).

Last modified: 22/12/2008